Izbor kreme za sunčanje često izgleda jednostavno sve dok se ne stane ispred police pune proizvoda. Na jednoj piše SPF 15, na drugoj SPF 30, treća obećava SPF 50+, neke su mineralne, neke hemijske, neke obojene, neke lagane, neke namijenjene licu, a neke tijelu. Upravo zato mnogi zaštitu od sunca biraju nasumično, najčešće prema teksturi, mirisu ili tome da li ostavlja bijeli trag.
Ipak, dermatolozi sve češće naglašavaju da kod SPF-a nije važno samo koliko je broj visok. Važno je i šta ta zaštita pokriva, koliko se proizvoda nanosi, koliko često se obnavlja i u kakvim uslovima se koristi. Drugim riječima, najbolja krema za sunčanje nije uvijek ona sa najvećim brojem na pakovanju, nego ona koja se pravilno koristi i koja odgovara koži, navikama i načinu života.
Šta SPF zapravo znači?
SPF je skraćenica za faktor zaštite od sunca. Najjednostavnije rečeno, označava koliko proizvod pomaže koži da se zaštiti od UVB zraka, onih koji su najviše povezani sa crvenilom i opekotinama. Međutim, sunce ne djeluje samo kroz UVB zrake. Tu su i UVA zraci, koji dublje prodiru u kožu i povezani su sa prijevremenim starenjem kože, tamnim mrljama i gubitkom svježine tena.
Zato na pakovanju nije dovoljno gledati samo broj. Važno je tražiti oznaku da proizvod štiti od UVA i UVB zraka, odnosno da ima široki spektar zaštite. Takva krema ne štiti samo od trenutnog crvenila već pomaže i u smanjenju dugoročnih oštećenja kože.
Da li je SPF 30 dovoljan?
Za svakodnevne situacije SPF 30 se najčešće smatra dobrom osnovom. To se odnosi na dane kada se izlazi do posla, vozi automobil, sjedi pored prozora, šeta gradom ili se kraće vrijeme boravi napolju. Važno je, međutim, da proizvod ima i UVA zaštitu, jer UVA zraci mogu prolaziti kroz oblake i staklo.
SPF 30 nije samo ljetna navika. Zaštita od sunca ima smisla tokom cijele godine, naročito na licu, vratu, ušima i rukama, dijelovima tijela koji su najčešće izloženi. Koža ne pamti samo ljetovanje i plažu već i svakodnevno izlaganje koje se godinama skuplja.
Kada je bolji SPF 50?
SPF 50 je bolji izbor kada se duže boravi napolju, kada se ide na more, planinu, bazen, dužu šetnju, izlet ili trening na otvorenom. Koristan je i kada se boravi pored vode, pijeska, betona ili snijega, jer takve površine mogu dodatno odbijati sunčeve zrake.
Viša zaštita preporučuje se i nakon tretmana kože koji je čine osjetljivijom, poput pilinga, lasera ili korištenja jačih aktivnih sastojaka. Takođe, kod osoba sklonih hiperpigmentacijama, melazmi ili tamnim mrljama, SPF 50 može biti sigurniji svakodnevni izbor, posebno ljeti.
Ipak, SPF 50 ne znači da se na suncu može ostati neograničeno dugo. Veći broj ne poništava potrebu za obnavljanjem zaštite, hladom, šeširom i sunčanim naočalama. Nijedna krema za sunčanje ne blokira sto posto UV zraka.
Najčešća greška: premalo proizvoda
Čak i dobra krema za sunčanje može pružiti slabiju zaštitu ako se nanese u tankom sloju. To je jedna od najčešćih grešaka. Za lice, vrat i uši često se spominje količina koja približno odgovara dužini dva prsta ili jednoj manjoj kašičici, dok je za cijelo tijelo potrebno znatno više proizvoda.
Za odraslu osobu koja prekriva cijelo tijelo vodiči najčešće navode oko šest do osam kašičica kreme. Ako se nanese mnogo manje, stvarna zaštita može biti znatno niža od one koja piše na pakovanju.
Koliko često se SPF obnavlja?
Kada se boravi napolju, zaštitu treba obnavljati otprilike svaka dva sata. To važi i za proizvode koji su označeni kao vodootporni. Nakon kupanja, jakog znojenja ili brisanja peškirom, kremu je potrebno ponovo nanijeti, jer se zaštitni sloj tada uklanja sa kože.
Vodootporno ne znači da proizvod ostaje na koži cijeli dan. Ova oznaka samo govori koliko dugo formula može zadržati zaštitu u uslovima kontakta s vodom ili znojem, najčešće 40 ili 80 minuta, zavisno od proizvoda.
Mineralna ili hemijska krema?
Mineralne kreme za sunčanje obično sadrže cink oksid ili titanijum dioksid. Često se preporučuju osjetljivoj koži, ali mogu ostaviti svjetliji trag, posebno na tamnijem tenu. Hemijske formule obično su prozirnije, lakše se razmazuju i često bolje funkcionišu ispod šminke.
Ne postoji jedna najbolja opcija za sve. Suha koža često bolje podnosi kremastije teksture, masna koža može više voljeti lagane fluide i gel formule, dok koža sklona iritacijama često traži što jednostavniji sastav. Najbolji SPF je onaj koji se zaista koristi svaki dan, bez preskakanja.
Da li je šminka sa SPF-om dovoljna?
Puder, BB krema ili hidratantna krema sa SPF-om mogu biti korisni, ali se na njih ne bi trebalo oslanjati kao na jedinu zaštitu. Da bi se dobila zaštita navedena na pakovanju, proizvod bi morao biti nanesen u dovoljnoj količini, a to je kod šminke rijetko slučaj.
Bolje rješenje je posebna krema sa zaštitnim faktorom ispod šminke, a tokom dana obnavljanje zaštite proizvodom koji odgovara rutini: stikom, sprejem, laganom kremom ili SPF puderom za dodatno matiranje. Posebno je važno ne zaboraviti rub lica, uši, vrat, dekolte i nadlanice.
Zaključak
SPF 30 je dobra svakodnevna osnova, dok je SPF 50 bolji izbor za duži boravak na otvorenom, ljeto, more, planinu, sport, osjetljivu kožu i kožu sklonu mrljama. Ipak, broj na pakovanju nije jedino što odlučuje koliko je koža zaštićena.
Najvažnije je da proizvod ima UVA i UVB zaštitu, da se nanese u dovoljnoj količini i da se redovno obnavlja. Krema za sunčanje nije samo ljetni dodatak već jedna od najjednostavnijih navika koja pomaže da koža duže izgleda zdravije, ujednačenije i svježije.
Autor: minimagazin.info