Vaš mozak usmjerava i upravlja vašim mislima i djelima. Međutim, kada je riječ o unutrašnjem radu vašeg tijela, hormoni su odgovorni skoro za sve. Zapravo, zaboravite to što smo rekli. Vaš endokrini sistem – mreža žlijezda koje proizvode i regulišu vaše hormone – zaista je nadležan za skoro sve tjelesne funkcije.
Žlijezde koje čine vaš endokrini sistem upravljaju skoro pa svim, od raspoloženja i apetita do nivoa energije, reproduktivnog ciklusa i imuniteta. One to rade otpuštanjem i regulisanjem hormona koji su, praktično, hemijski glasnici koji različitim sistemima u organizmu govore kako da se ponašaju.
Sigurno ste upoznati sa estrogenom i testosteronom, primarnim ženskim i muškim polnim hormonima. Međutim, postoje i mnogi drugi koji su odgovorni za druge, veoma važne, funkcije. Trebalo bi da znate određene stvari i o sljedećih sedam hormona, zašto su oni bitni i kako da prepoznate da li je sve pod kontrolom.
Štitna žlijezda
Šta radi? Može se reći da je ona i termostat vašeg metabolizma. Od apetita i nivoa energije do tajminga i obilnosti mjesečnice, vaša štitna žlijezda igra veoma važnu ulogu kod mnogih unutrašnjih funkcija. Najčešći endokrini poremećaj kod žena upravo je poremećaj funkcionisanja štitne žlijezde.
Znakovi da nešto nije u redu. Ako štitna žlijezda proizvodi previše hormona, tada najčešće dolazi do prejedanja, nervoze i razdražljivosti, gubitka koštane mase ili lupanja srca ili konstantne vrućine. Kada se proizvodi u nedovoljnim količinama, tada se sve usporava. Razmišljanje postaje “maglovito”, nivo energije opada, a menstrualni ciklus može biti obilniji i duže trajati.
Progesteron
Šta radi? On je veoma važan hormon koji je neophodan za trudnoću, jer pomaže materici da prihvati i prilagodi se prisustvu sperme. Progesteron dramatično raste i opada tokom menstrualnog ciklusa. Stručnjaci ga ponekad zovu i hormon “valijum”, jer kada je njegov nivo veoma visok (oko devetnaestog dana ciklusa) osjećate se veoma dobroćudno, dobro spavate i više jedete. Prije ovog njegovog vrhunca (između desetog i četrnaestog dana ciklusa), blago povećanje progesterona unosi energiju u razmišljanje i ponašanje.
Znakovi da nešto nije u redu. Komplikacije sa trudnoćom, neredovne ili preobilne mjesečnice, nizak nivo energije ili povećanje tjelesne težine mogu biti rezultat problema sa progesteronom.
Melatonin
Šta radi? Regulisanjem biološkog sata vašeg tijela, melatonin vam pomaže da zaspite noću, a igra i važnu ulogu kada je riječ o apetitu i nivou energije.
Znakovi da nešto nije u redu. Osjećate se pospano tokom dana, a puni ste energije tokom večeri, u vrijeme kada bi vaše tijelo trebalo da odmara i da se priprema za spavanje. Apetit i nivo energije mogu biti izraženiji i veći u “nezgodno” vrijeme (primjera radi, u kasnim večernjim satima).
Paratiroidni hormon
Šta radi? Pomaže u regulaciji nivoa kalcijuma u krvi, organima i kostima. Takođe, ovaj hormon pomaže vašem tijelu u razlaganju i metabolizmu vitamina D.
Znakovi da nešto nije u redu. Grčevi u rukama i nogama, kao i nepravilan rad srca, znaci su da se hormon tiroidne žlijezde ne luči u dovoljnim količinama. S druge strane, dehidracija, kamen u bubregu i osteoporoza povezuju se sa hiperprodukcijom pomenutog hormona.
Kortizol
Šta radi? Da, on “skače” kada ste pod stresom. Takođe, pomaže u stvaranju sjećanja, regulisanja nivoa šećera u krvi, održava ravnotežu između soli i vode u organizmu pod kontrolom te usporava ili ubrzava upale.
Znakovi da nešto nije u redu. Crvenilo lica, opadanje kose, osteoporoza i nepravilnosti menstrualnog ciklusa mogu biti znaci da količina kortizola u organizmu nije na optimalnom nivou.
Grelin
Šta radi? Ovaj hormon, zapravo, stimuliše osjećaj gladi. Takođe, on vašem želucu govori da počne sa proizvodnjom probavnih kiselina i sokova koji omogućavaju razlaganje hrane koju pojedete.
Znakovi da nešto nije u redu. Gladni ste veoma brzo nakon što ste jeli ili nikako ne možete da se zasitite (čak iako ste pojeli “ogroman” obrok). Premalo sna i previše stresa mogu uticati na nekontrolisano lučenje ovog hormona. Problemi sa grelinom mogu uticati na pretjerano unošenje ugljenih hidrata ili šećera u organizam.
Insulin
Šta radi? On omogućava ćelijama u mišićima i jetri da apsorbuju glukozu – ili energiju – koja cirkuluše u krvi. Ova energija se stvara od hrane koju pojedemo.
Znakovi da nešto nije u redu. Premalo ili previše insulina onemogućava sposobnost organizma da upravlja nivoom glukoze u krvi. U početku, to može da dovede do ekstremnog osjećaja žeđi, čestog uriniranja ili pojave čudnih fleka na koži. Kasnije se može razviti u dijabetes tipa-1 ili tipa-2.
Autor: minimagazin.info