Od preskakanja doručka do gledanja u telefon prije spavanja – stručnjaci otkrivaju koje naizgled bezazlene greške crpe vašu umnu snagu i kako da povratite bistrinu uma.
Vaš mozak je bez sumnje vaše najvrednije bogatstvo, ali mnoge svakodnevne navike mogle bi potajno da narušavaju njegovu sposobnost da pravilno funkcioniše. Od neprestanog gledanja u ekrane do preskakanja jutarnjeg obroka, ova naizgled bezazlena ponašanja mogu ozbiljno da uspore vaše umne sposobnosti. Dobra vijest je da stručnjaci tvrde kako male promjene donose ogromnu razliku.
Pitali smo psihologe, doktore i stručnjake za nervni sistem da nam objasne koje to iznenađujuće navike štete našem umu, ali i da podijele savjete koji će vam pomoći da poboljšate bistrinu, fokus i dugoročno pamćenje. Bilo da vam je potrebna bolja koncentracija ili samo želite da se osjećate uravnoteženije, ove promjene u načinu života biće vam od neprocjenjive pomoći.
Radite previše stvari u isto vrijeme
Stručnjaci su otkrili da vaše pamćenje ne radi najbolje kada niste u stanju da pažnju usmjerite na samo jednu stvar. Iako vam se možda čini da obavljanjem više poslova odjednom postižete više, to vas zapravo usporava i crpi vaš mozak. Svaki put kada prelazite sa jednog zadatka na drugi, vaš um mora da se iznova pokrene, a taj prelaz troši dragocjenu energiju. Umjesto da budete efikasniji, vi zapravo brzo trošite umne zalihe i usput pravite greške.
Rješenje: Pokušajte da radite u kratkim intervalima. Posvetite 25 minuta isključivo jednom zadatku, a zatim napravite kratku pauzu. Ovaj odmor daje vašem mozgu vrijeme potrebno da obradi ono što radite, čuvajući vašu produktivnost na duže staze.
Žrtvujete dragocjen san
Spavanje kraće od sedam sati tokom noći dosljedno se povezuje sa ranim slabljenjem pamćenja. San čisti štetne materije, učvršćuje sjećanja i obnavlja rad mozga. Stanja poput pauza u disanju tokom spavanja snažno su povezana sa oštećenjima krvnih sudova i povećanim rizikom od gubitka pamćenja u starosti.
Rješenje: Ako glasno hrčete, budite se ošamućeni ili se osjećate iscrpljeno uprkos tome što ste “spavali”, obavezno potražite savjet doktora. Hronični nedostatak sna smanjuje sposobnost mozga da se očisti od metaboličkog otpada.
Redovno preskačete doručak
Ako spadate u brojne ljude koji izbjegavaju doručak, to naizgled ušteđeno vrijeme zapravo ozbiljno narušava dotok energije vašem mozgu. Nakon noćnog sna, vaše tijelo je gladovalo satima, a vašem umu je potrebno gorivo da bi se pokrenuo. Preskakanje doručka može dovesti do loše koncentracije, razdražljivosti i nedostatka volje kako dan odmiče.
Rješenje: Pojedite nešto lagano, ali bogato proteinima i vlaknima, poput gustog napitka od svježeg voća i povrća ili jaja sa salatom. Dobar doručak održava nivo šećera u krvi stabilnim pa ćete ostati fokusirani tokom cijelog prijepodneva.
Besciljno prelistavate telefon prije spavanja
Mehaničko pomjeranje sadržaja na ekranu u bilo koje doba dana može biti štetno, ali je posebno opasno neposredno prije spavanja. Gledanje u telefon smanjuje trajanje sna, jer podstiče lučenje hormona stresa dok istovremeno potiskuje hormon spavanja. Tokom dubokog sna, mozak uzima informacije od prethodnog dana i pretvara ih u dugoročno pamćenje, a svjetlost ekrana taj proces prekida.
Rješenje: Uvedite pola sata bez ekrana prije odlaska u krevet. Prigušite svjetla (koristite stone lampe umjesto plafonske rasvjete) i zamijenite telefon umirujućim aktivnostima poput laganog istezanja, pisanja dnevnika, vježbi disanja, čitanja ili mirnog razgovora sa partnerom.
Pravite beskonačne spiskove obaveza
Vjerovali ili ne, pretrpavanje spiska obaveza može da preoptereti vaše radno pamćenje. Kada zapišete sve što “treba” ili “možete” da uradite bez jasnog reda po važnosti, najčešće ćete se osjećati napetije. Naš mozak može istovremeno da zadrži samo tri do pet smislenih stavki; sve preko toga izaziva mentalni nered i osjećaj preplavljenosti.
Rješenje: Isprobajte pravilo “tri najvažnije stvari”. Na početku dana odredite tri obaveze koje su najvažnije. One postaju vaš oslonac, dok sve ostalo postaje neobavezno ili se odlaže za kasnije.
Zanemarujete druženje sa ljudima
Kako starimo, veoma je lako upasti u zamku prekomjernog rada i obaveza, dozvoljavajući da većina naših odnosa padne u drugi plan. Međutim, usamljenost može zaista naštetiti vašem mozgu. Povezivanje sa ljudima, makar to bio i kratak razgovor sa članom porodice ili prijateljicom, pruža vašem umu vrstu podsticaja koja mu je potrebna da bi ostao zdrav. Bez tih razmjena, vaš mozak može postati usporen i isključen.
Ne pratite nivo holesterola
Povišen nivo “lošeg” holesterola obično se povezuje sa lošim zdravljem srca, ali je on takođe jedan od najvećih dugoročnih rizika za zdravlje vašeg mozga. Istraživanja pokazuju da on utiče na propadanje krvnih sudova i smanjenje moždane mase.
Rješenje: Nivo holesterola mora da se drži pod kontrolom već u srednjim godinama kako biste zaštitili pamćenje u starosti. Godišnji sistematski pregled je najbolja prilika da provjerite krvnu sliku i preduzmete neophodne korake na vrijeme.
Nedovoljno se krećete
Provođenje previše vremena u sjedećem položaju može doslovno da smanji onaj dio mozga koji je zadužen za pamćenje. Najbolja mjera za jačanje uma jeste vježbanje koje ubrzava rad srca. Fizička aktivnost smanjuje upale u tijelu, pomaže u održavanju tjelesne težine, reguliše krvni pritisak i šećer te povećava protok krvi do mozga.
Rješenje: Učinite kretanje nezaobilaznim dijelom svoje rutine, čak i kada imate malo vremena. Zakažite “sastanke u šetnji”, nabavite traku za hodanje za kućnu upotrebu ili odradite kratak jutarnji trening. Kretanje će vam se višestruko isplatiti, kako danas, tako i u godinama koje dolaze.
Autor: minimagazin.info