Telefon provjeravamo čim se probudimo, uzimamo ga tokom svake kraće pauze i često je posljednja stvar koju odlažemo prije spavanja. Nekoliko minuta listanja sadržaja ne djeluje zabrinjavajuće, ali se ti minuti tokom dana lako pretvore u sate provedene u gotovo istom položaju.
Problem nije samo u vremenu pred ekranom. Dok gledamo u telefon, glava je najčešće nagnuta, ramena povijena, šaka čvrsto drži uređaj, a oči dugo ostaju usmjerene na malu udaljenost. Posljedice se obično ne pojavljuju naglo. U početku se mogu svesti na prolaznu ukočenost, umorne oči ili nelagodu u palcu, zbog čega ih mnogi i ne povezuju sa korištenjem telefona.
Ipak, svakodnevno i dugotrajno skrolanje može ostaviti trag na tijelu, posebno kada se nadoveže na rad za računarom i nedovoljno kretanja. Ovo je šest promjena koje se najčešće mogu primijetiti.
Glava se pomjera prema naprijed, a vrat ostaje povijen
Dovoljno je pogledati ljude u čekaonici, autobusu ili kafiću. Većina drži telefon ispod nivoa očiju, dok je glava spuštena, vrat savijen, a gornji dio leđa blago zaobljen.
Što je glava duže nagnuta prema ekranu, mišići vrata i gornjeg dijela leđa moraju više da rade kako bi je zadržali u tom položaju. Prvi znak obično je blaga ukočenost nakon dužeg korištenja telefona. Kasnije se mogu pojaviti učestaliji bolovi u vratu, nelagoda između lopatica i osjećaj da je glavu teško držati uspravno.
Istraživanja povezuju učestalo korištenje telefona, povijen položaj vrata i duže zadržavanje u neprirodnom položaju sa većom vjerovatnoćom pojave mišićno-koštanih tegoba. To ne znači da će telefon trajno promijeniti držanje tijela, ali svakodnevno ponavljanje istog položaja može doprinijeti bolu i napetosti.
Pomaže kada se telefon podigne bliže nivou očiju, laktovi oslone, a položaj promijeni čim se osjeti prva napetost.
Ramena postaju zategnuta i povijena
Dok gledaju u telefon, mnogi nesvjesno podižu ramena ili ih guraju prema naprijed. Taj položaj u početku ne mora biti neugodan, ali mišići ostaju napeti znatno duže nego što primjećujemo.
Tek kada odložimo uređaj i pokušamo da opustimo ramena, postaje jasno koliko smo ih čvrsto držali. Napetost se može širiti prema vratu, potiljku i području između lopatica, a kod nekih ljudi doprinosi i glavobolji.
Posebno su izloženi oni koji veći dio radnog dana već provode sjedeći za računarom. Nakon nekoliko sati u istom položaju skrolanje na kauču ne donosi pravi odmor, jer vrat, ramena i leđa često ostaju jednako povijeni.
Kratko ustajanje, kruženje ramenima i nekoliko pokreta rukama korisniji su od samog prebacivanja sa računara na telefon. Sistematski pregledi pokazuju da su tegobe u vratu, ramenima i gornjim ekstremitetima među najčešće prijavljivanim problemima povezanim sa dugotrajnim korištenjem mobilnih uređaja.
Oči postaju suhe, umorne i osjetljive
Dok gledamo u ekran, obično trepćemo rjeđe ili nepotpuno. Zbog toga se suzni film brže narušava pa se mogu javiti suhoća, peckanje, osjećaj pijeska u očima i pojačana osjetljivost.
Dugotrajno fokusiranje na malu udaljenost može izazvati i glavobolju, zamagljen vid ili kratkotrajnu poteškoću pri prebacivanju pogleda sa telefona na udaljeni predmet. Ovi simptomi uglavnom pripadaju digitalnom zamoru očiju i često se smanjuju nakon pauze.
Važno je razlikovati nelagodu od trajnog oštećenja vida. Trenutni dokazi mnogo jasnije potvrđuju pojavu umora, suhoće i iritacije nego trajno oštećenje očiju samim gledanjem u ekran. Ipak, simptome ne bi trebalo stalno ignorisati, naročito kada se ponavljaju svakoga dana.
Tokom dužeg korištenja telefona korisno je povremeno pogledati u daljinu, svjesno nekoliko puta potpuno trepnuti i izbjegavati gledanje u veoma svijetao ekran u potpuno zamračenoj prostoriji. Veličina slova takođe bi trebalo da bude dovoljno velika da se telefon ne približava licu.
Vrijeme odlaska na spavanje postaje sve kasnije
Večernje skrolanje rijetko traje onoliko koliko je planirano. Jedan video vodi do drugog, zatim stiže poruka pa se pojavi još nešto što „samo treba pogledati“. Na taj način telefon neprimjetno pomjera odlazak na spavanje.
Problem nije samo u svjetlosti ekrana. Neprestano smjenjivanje novih sadržaja održava pažnju, dok uznemirujuće vijesti, poslovne poruke ili rasprave na društvenim mrežama mogu otežati opuštanje.
Veliko istraživanje među odraslima povezalo je svakodnevno korištenje ekrana prije spavanja sa kasnijim odlaskom u krevet, nešto kraćim snom i većom učestalošću lošeg kvaliteta sna. Riječ je o povezanosti, a ne dokazu da je ekran jedini uzrok problema, ali navika može biti važan dio večernje rutine koja remeti san.
Jednostavna granica može biti da se telefon odloži najmanje pola sata prije spavanja. Još je djelotvornije kada se ne puni na noćnom ormariću već na mjestu do kojeg nije moguće posegnuti bez ustajanja.
Skrolanje oduzima vrijeme namijenjeno kretanju
Telefon ne izaziva slabljenje mišića jednim pokretom prsta. Problem nastaje kada sati skrolanja zamijene šetnju, kućne poslove, vježbanje ili bilo koji drugi oblik kretanja.
Osoba može planirati da se odmori desetak minuta, a zatim ostati na kauču sat vremena. Kada se to ponovi nekoliko puta tokom dana, ukupno vrijeme provedeno bez kretanja znatno se povećava. Posebno je nepovoljno kada se takva navika nadoveže na osam sati sjedenja na poslu.
U jednom kontrolisanom istraživanju naglo smanjenje broja koraka tokom samo dvije sedmice bilo je povezano sa padom kondicije, promjenama u osjetljivosti na insulin i smanjenjem nemasne mase u nogama. Rezultati ne znače da će povremeno korištenje telefona izazvati gubitak mišića već pokazuju koliko brzo izrazita neaktivnost može početi da utiče na tijelo.
Zbog toga nije neophodno potpuno izbaciti telefon. Dovoljno je prekinuti duže periode sjedenja ustajanjem, hodanjem po stanu ili kratkom šetnjom.
Palac, šaka i ručni zglob mogu postati bolni
Jedan pokret palcem djeluje beznačajno, ali tokom nekoliko sati može biti ponovljen stotinama puta. Uz to, telefon često držimo čvrsto jednom rukom, dok je ručni zglob savijen, a mali prst služi kao oslonac uređaju.
Takav položaj može dovesti do bola, zatezanja ili umora u palcu, šaci, ručnom zglobu i podlaktici. Nelagoda je češća kada je telefon velik, kada se koristi samo jednom rukom ili kada se svakodnevno šalje mnogo poruka.
Ipak, svaki bol u šaci ne bi trebalo automatski nazivati sindromom karpalnog tunela. Noviji sistematski pregled nije pronašao jasnu povezanost između broja sati korištenja uređaja i nastanka tog sindroma, dok su nalazi o uticaju na funkciju palca bili neujednačeni. Dokazi više podržavaju mogućnost bola i preopterećenja nego tvrdnju da skrolanje samo po sebi neizbježno izaziva ozbiljno oboljenje.
Pomaže povremeno promijeniti ruku, koristiti oba palca, nasloniti telefon umjesto stalnog držanja i napraviti pauzu čim se pojavi nelagoda.
Telefon nije problem sve dok tijelo dobija predah
Nema razloga osjećati krivicu zbog korištenja telefona niti je potrebno odreći se tehnologije. Veći problem predstavljaju dugi periodi bez prekida, tokom kojih tijelo ostaje povijeno i gotovo potpuno nepomično.
Podizanje telefona bliže nivou očiju, redovne pauze, češće treptanje, nekoliko minuta hodanja i odlaganje uređaja prije spavanja mogu smanjiti opterećenje.
Bol koji se stalno vraća, utrnulost prstiju, slabost šake, učestalo zamagljenje vida ili ozbiljni problemi sa snom ipak nisu nešto što bi trebalo pripisati samo umoru. Ukoliko tegobe ne prolaze nakon odmora i promjene navika, potrebno je obratiti se doktoru.
Autor: minimagazin.info