Kada nivo stresa počne da raste, život brzo može postati preopterećujuć. Već žonglirate sa milion obaveza, a onda se pojavi još stotinu novih. Spisak zadataka izgleda nepremostivo, čini se da je sve protiv vas, a vi samo želite da se sklupčate u krevetu.
Nije nikakvo iznenađenje da postoje mnogo bolji načini da se nosite sa ovim osjećajem. Iako ne možete uvijek da kontrolišete ono što vam se dešava, možete da promijenite način na koji reagujete. Ove jednostavne, namjerne i naučno potvrđene promjene mogu da umire vaš nervni sistem, razbistre um i pomognu vam da povratite osjećaj kontrole.
Uradite nešto neočekivano
Unesite trenutak nečeg novog kada vam je mozak zaglavljen u krugu stresa — nešto neočekivano, razigrano ili pomalo neobično. To može biti izgovaranje rečenice sa smiješnim naglaskom, nabrajanje pet predmeta oko vas koji se rimuju ili njihovo redanje po abecedi pa čak i pretjerano istezanje ruku.
Pošto je mozgu teško da istovremeno zadrži visok nivo stresa i obradi neku novinu, ove male, iznenađujuće radnje mogu brzo da prekinu anksioznost i pomognu vam da se vratite u ravnotežu. Ove tehnike su posebno dobre, jer ne zahtijevaju poseban alat niti mnogo vremena.
Promijenite način na koji razgovarate sa sobom
Vaš unutrašnji glas je i te kako važan, a istraživanja pokazuju da obraćanje sebi u drugom licu („ti”) smanjuje anksioznost mnogo efikasnije nego kada koristite prvo lice („ja”). Umjesto da kažete: „Ja ovo mogu da podnesem” ili „Ne bi trebalo da se ovako osjećam”, pokušajte sa nečim poput: „Ne moraš sve da riješiš odjednom” ili „Imaš pravo da se osjećaš preopterećeno”.
Zašto ovo djeluje? Korištenje drugog lica stvara psihološku udaljenost od emocije i pokreće rješavanje problema, umjesto osjećaja prijetnje. Tako svog unutrašnjeg kritičara pretvarate u svog ličnog trenera!
Pronađite utjehu u uspomenama
Napravite svoju ličnu kutiju za smirenje u kojoj će se nalaziti predmeti povezani sa lijepim sjećanjima, poput čestitki, poruka ili fotografija voljenih osoba i kućnih ljubimaca. Možete ubaciti i osušeni cvijet sa rođendana, dječiji crtež ili malu igračku iz sopstvenog djetinjstva pa čak i odštampanu omiljenu pjesmu ili inspirativnu izreku. Izbor je beskrajan, sve dok vam ti predmeti donose utjehu.
Kada osjetite anksioznost ili zabrinutost, izvadite kutiju i provedite barem deset minuta pregledajući je, prisjećajući se uspomena vezanih za svaki predmet. Nostalgija donosi utjehu i odličan je način da se podstaknu pozitivna osjećanja koja mogu da ublaže negativna, poput anksioznosti i stresa.
Istresite stres iz sebe
Namjerno protresanje tijela je brz način da se vratite u stanje stabilnosti i prirodne ravnoteže. Na primjer, ako ste upravo završili izuzetno neprijatan telefonski razgovor, ustanite i bukvalno snažno protresite svaki dio tijela – ruke, ramena, glavu i noge. Radite to barem šezdeset sekundi pa do nekoliko minuta.
Zatim odmahnite glavom kao da govorite „ne” i ispustite zvuk tresući usnama, što glasnije možete! Takvo ispuštanje zvuka pomaže da se stimuliše živac koji povezuje mozak i organe, što podstiče onaj dio nervnog sistema zadužen za duboko smirivanje tijela.
Vježbajte prisutnost u trenutku
Kada tek počnete da osjećate anksioznost, iskoristite jednostavnu vježbu prizemljenja da prekinete taj neprestani unutrašnji krug. To može biti pritiskanje stopala o pod, opuštanje vilice, mrdanje nožnim prstima ili suptilna promjena držanja tijela. Ako ste zaglavljeni u saobraćaju, obratite pažnju na osjećaj vaših ruku na volanu ili na težinu vašeg tijela na sjedištu.
Ove radnje pomažu, jer se anksioznost hrani brzinom i ponavljanjem, a rano prekidanje tog kruga usporava sistem, usmjerava pažnju na sadašnji trenutak i pojačava osjećaj da je stres savladiv, a ne preplavljujuć.
Nasmijte se od srca
Prisjetite se nekog izuzetno smiješnog trenutka. To može biti stvarna situacija ili nešto iz serije, knjige ili filma. Iako je lični smisao za humor najdjelotvorniji (jer ste sami doživjeli taj trenutak), obje opcije su vrlo korisne da vas nasmiju.
Kada je prisutan smijeh, smanjuje se kortizol – hormon stresa. Smijeh takođe izaziva grčenje i opuštanje mišića, što je čest i prirodan oblik fizičkog opuštanja.
Promijenite tjelesnu temperaturu
Dovoljno je da samo dvadesetak sekundi prskate lice hladnom vodom kako biste prekinuli reakciju na stres. Osjećaj hladnoće na obrazima, poput kockice leda ili vode, može brzo da vas vrati u sadašnji trenutak, jer smiruje nervni sistem.
Ako ste kod kuće i imate vremena, možete se istuširati toplom vodom. To spaja temperaturu, pritisak i senzorne nadražaje, što sve zajedno duboko opušta nervni sistem.
Sagledajte širu sliku svog života
Kada smo pretjerano fokusirani na jednu stvar, to može dovesti do niza loših misli. Na primjer, ako ste ostali bez posla, možda ćete osjećati da niste uspješni ili da je svima ostalima bolje nego vama. Stvaranje vizuelne slike o različitim vidovima vašeg života može vam pomoći da se odmaknete i sagledate stvari iz šireg ugla. Vidjećete da je taj izvor stresa samo jedan djelić vašeg života.
Zastanite i napravite spisak svih stvari koje su vam duboko važne, poput međuljudskih odnosa, zdravlja, hobija ili duhovnosti. Zatim pokušajte da nacrtate krug i podijelite ga na dijelove na osnovu važnosti svake od ovih stavki, kako biste dobili jasnu sliku o tome šta sve zaista imate. Ova metoda pomaže u jačanju naše sposobnosti da se nosimo sa teškim situacijama i da im se lakše prilagodimo.
Pokušajte sa blagim lupkanjem
Naizmjenično lupkanje, koje podrazumijeva podsticanje lijeve i desne strane tijela, pomaže vam da usporite i preradite stres u datom trenutku. Odličan izbor je „zagrljaj leptira”. Okrenite oba dlana ka sebi, prekrstite palčeve i raširite prste.
Sa prekrštenim palčevima na ključnoj kosti i rukama na grudima, naizmjenično blago udarajte prstima po lijevoj, a zatim po desnoj strani grudi. Lijevo, desno. Polako. Ovo lagano lupkanje šalje signale onom dijelu mozga koji pomaže u upravljanju emocijama. Nastavite sa lupkanjem onoliko dugo koliko vam je potrebno da se osjetite smireno i stabilno.
Uložite mnogo manje truda
Kada je vaš nervni sistem preopterećen, on stavlja vašu ličnu bezbjednost ispred radnog učinka, zbog čega čak i jednostavni zadaci mogu djelovati teško, zbunjujuće ili nemoguće za započeti. Zato namjerno snizite očekivanja. Recite sebi da je za početak dovoljno samo da se pojavite i ne brinite o tome da li ćete nešto odmah završiti.
Započnite sa najmanje zahtjevnim korakom onoga što želite da uradite. Ako treba da se posvetite radnom zadatku, samo otvorite dokument, zapišite jednu nesavršenu rečenicu ili pregledajte bilješke. Majušni koraci smanjuju blokadu i stvaraju osjećaj pokreta, što vas može uvjeriti da ste sposobni i da niste zaglavljeni.
Male radnje oslobađaju napetost i pomažu vam da pređete iz osjećaja ugroženosti u stanje rješavanja problema. Povežite zadatak sa nečim što vas umiruje, poput gutljaja vode ili dubokog udaha, kako bi se vaše tijelo osjetilo dovoljno bezbjedno da počne.
Autor: minimagazin.info