Ne postoji čarobni napitak koji može garantovati dug život, ali svakodnevne navike mogu imati veliki uticaj na to kako starimo. A među njima je i ono što pijemo. Određeni napici povezuju se s boljim zdravljem srca, mozga i crijeva, manjim rizikom od pojedinih hroničnih bolesti i drugim faktorima koji mogu imati važnu ulogu u dugovječnosti.
Dobra vijest je da na ovoj listi nema ničeg posebno egzotičnog. Naprotiv, neke od ovih napitaka vjerovatno već pijete svakog dana. Evo kojih pet se posebno izdvajaju.
Zeleni čaj
Zeleni čaj jedan je od napitaka koji se najčešće povezuju sa zdravim starenjem. Bogat je katehinima, grupom antioksidansa koji mogu pomoći u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Upravo se oksidativni stres povezuje s oštećenjem ćelija, upalnim procesima, starenjem i razvojem različitih hroničnih bolesti.
Istraživanja su konzumaciju čaja, uključujući zeleni čaj, povezala s manjim rizikom od prerane smrti. Posebnu pažnju privlači EGCG, jedan od najpoznatijih katehina u zelenom čaju, koji se proučava zbog mogućeg povoljnog djelovanja na zdravlje srca i mozga.
Oko dvije šolje čaja dnevno u pojedinim istraživanjima povezane su s manjim rizikom od smrti od kardiovaskularnih bolesti, raka i drugih uzroka. Naravno, prednost treba dati nezaslađenom čaju ili onom s vrlo malo dodatog šećera.
Kafa
Ako dan počinje šoljom kafe, nema nužno razloga da se ta navika mijenja. Umjerena konzumacija kafe u brojnim istraživanjima povezana je s povoljnijim zdravstvenim ishodima i manjim rizikom od prerane smrti.
Kafa sadrži polifenole i druge antioksidanse koji mogu pomoći organizmu u borbi protiv oksidativnog stresa. Redovno konzumiranje povezano je i s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i određenih bolesti jetre.
Postoje i podaci koji ukazuju na moguću vezu između konzumiranja kafe i manjeg rizika od kognitivnog propadanja i neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Ipak, nije dokazano da je upravo kafa direktan uzrok tih efekata.
Najviše koristi povezuje se s umjerenim količinama, otprilike dvije do četiri šolje nezaslađene kafe dnevno. Velike količine šećera, zaslađenih sirupa i drugih dodataka mogu lako poništiti neke od prednosti ovog napitka.
Voda
Najjednostavniji napitak na listi možda je istovremeno i jedan od najvažnijih. Dovoljna hidratacija neophodna je za gotovo svaki sistem u organizmu – od rada bubrega i probave do cirkulacije i zdravlja zglobova.
Istraživanja su veći unos vode povezala s manjim rizikom od prerane smrti, dok se nedovoljna hidratacija povezuje s većom vjerovatnoćom ubrzanog biološkog starenja i razvoja hroničnih bolesti.
Potrebe za vodom razlikuju se od osobe do osobe i zavise od ishrane, fizičke aktivnosti, temperature, tjelesne mase i zdravstvenog stanja. Zato nije neophodno slijepo pratiti jednu određenu količinu koja bi trebalo da odgovara svima.
Onima kojima je obična voda “dosadna” može pomoći aromatizirana voda s kriškama limuna ili narandže, krastavcem, bobičastim voćem ili listićima mente, bez dodavanja šećera.
Crni čaj
Zeleni čaj obično privlači više pažnje, ali ni crni čaj ne treba zanemariti kada je riječ o zdravlju i dugovječnosti. Obje vrste dobijaju se od iste biljke, ali se drugačije obrađuju, zbog čega crni čaj sadrži specifične antioksidanse poznate kao teaflavini i tearubigini.
Ovi spojevi proučavaju se zbog mogućeg povoljnog djelovanja na zdravlje krvnih sudova, upalne procese i crijevnu mikrobiotu. Postoje i prilično uvjerljivi podaci o povezanosti redovnog konzumiranja crnog čaja sa zdravljem srca.
U velikom istraživanju sprovedenom među odraslim osobama u Velikoj Britaniji, najmanje dvije šolje čaja dnevno bile su povezane s manjim rizikom od smrti od različitih uzroka, uključujući kardiovaskularne bolesti. I ovdje važi isto pravilo: nezaslađen čaj bolji je izbor od varijante s velikom količinom šećera.
Kefir
Posljednji napitak na listi potpuno se razlikuje od prethodnih. Kefir je fermentirani mliječni napitak sličan jogurtu i dobar je izvor probiotika, korisnih mikroorganizama koji pomažu održavanju ravnoteže crijevne mikrobiote.
A zdravlje crijeva mnogo je važnije od same probave. Crijevna mikrobiota povezana je s funkcionisanjem imunološkog sistema, metabolizmom i brojnim drugim procesima u organizmu, dok se njena narušena ravnoteža povezuje s gojaznošću, dijabetesom tipa 2 i kognitivnim propadanjem.
Kada je riječ konkretno o kefiru i dugovječnosti, istraživanja su još ograničena. Ipak, probiotici i drugi spojevi koji nastaju tokom fermentacije mogli bi imati povoljno djelovanje na upalne procese i oksidativni stres, dvije pojave koje su usko povezane sa starenjem. Najbolji izbor je običan kefir, bez dodatog šećera.
A šta bi trebalo piti rjeđe?
Ako je cilj dugoročno očuvanje zdravlja, nije važno samo šta pijemo češće već i šta ograničavamo.
Zaslađeni gazirani napici, ledeni čajevi s mnogo šećera i druga pića s dodatim šećerom povezuju se s većim rizikom od dijabetesa tipa 2 i bolesti srca. Energetski napici često sadrže kombinaciju velikih količina kofeina i šećera, a njihova učestala konzumacija može remetiti san i dodatno opteretiti kardiovaskularni sistem.
Ni alkohol se više ne smatra napitkom koji bi trebalo preporučivati zbog mogućih zdravstvenih koristi. Čak ni crno vino, koje se godinama povezivalo s dugovječnošću, nije razlog da neko počne piti alkohol zbog zdravlja.
Dugovječnost se ne krije u samo jednom napitku
Nijedan od ovih napitaka sam po sebi neće produžiti život. Dugovječnost zavisi od mnogo faktora – genetike, ishrane, fizičke aktivnosti, sna, pušenja, alkohola, tjelesne mase i brojnih drugih svakodnevnih navika.
Ipak, ono što pijemo iz dana u dan dio je te šire slike. Voda, nezaslađeni čaj, umjerena količina kafe i fermentirani napici poput kefira mogu biti jednostavan način da se podrži zdravlje srca, mozga i crijeva, a upravo je očuvanje tih sistema jedan od važnih temelja zdravijeg i potencijalno dužeg života.
Autor: minimagazin.info