Ako se osjećate iscrpljeno, kako psihički tako i fizički, to nije nimalo neobično. Životi su danas ispunjeni brojnim stresorima, od poslovnih rokova i dječijih aktivnosti do brige o kućnim ljubimcima i staranja o roditeljima. Savremena istraživanja ukazuju na to da stres ne pogađa samo mentalno zdravlje već remeti rad svih tjelesnih sistema.
Stres nije nešto što se dešava isključivo u glavi; to je iskustvo koje prožima cijelo tijelo i utiče na organizam na mnoštvo načina. Dok se kod nekih ljudi on manifestuje kroz anksioznost, nesanicu i promjene raspoloženja, kod drugih se javlja u obliku fizičkih tegoba poput učestalih glavobolja, bolova u stomaku i hroničnog umora.
U nastavku su navedena četiri ključna načina na koje stres utiče na vaše tijelo, uz savjete kako da se sa tim izborite.
Napetost mišića i bol
Kada stres potraje, mišići ne dobijaju signal da je vrijeme za opuštanje. Oni ostaju zgrčeni, naročito u predjelu vrata, ramena i vilice, što dovodi do tenzijskih glavobolja, bolova u leđima pa čak i nesvjesnog stiskanja zuba tokom noći. To je zapravo način na koji tijelo poručuje da nosi preveliki teret.
Šta preduzeti:
- Mentalno zatvaranje obaveza: Korisna je navika da se svaka aktivnost mentalno privede kraju prije nego što se započne sljedeća. Kada završite sa poslom, važno je zaista prestati sa radom – udaljiti se od radnog stola, izaći napolje ili promijeniti okruženje kako bi nervni sistem dobio jasan signal da više ne mora biti u stanju pripravnosti.
- Lagano kretanje: Nije neophodno trčati maratone. Lagana šetnja, spora sesija joge ili čak ples u kuhinji mogu osloboditi nakupljenu tenziju i poslati mozgu poruku da ste na sigurnom i da se možete opustiti.
Problemi sa varenjem
Crijeva se često nazivaju „drugim mozgom“, jer direktno osjećaju naše emocije. U stanju stresa tijelo daje prioritet preživljavanju, a ne varenju, što može usporiti ili poremetiti taj proces. Zbog toga se u stresnim periodima često javljaju nadimanje, mučnina ili promjene u apetitu.
Šta preduzeti:
- Namjerne pauze: Stres se nakuplja kada sebi ne ostavljamo prostor za odmor. Čak i samo par minuta dubokog disanja, istezanja ili jednostavnog gledanja kroz prozor može prekinuti ciklus stresa prije nego što on izmakne kontroli. Kod pauza nije presudna njihova dužina već namjera da se tijelo umiri.
Loš san i iscrpljenost
Mnogi doživljavaju besane noći, jer ne mogu da „isključe“ misli koje preispituju protekle razgovore ili planiraju sutrašnje obaveze. Kada nivo kortizola ostane visok kasno uveče, on ometa proizvodnju melatonina, hormona zaduženog za san. Rezultat je osjećaj iscrpljenosti, ali i istovremene napetosti koja ne dozvoljava odmor.
Šta preduzeti:
- Digitalne granice: Neophodno je postaviti jasne granice sa tehnologijom. To uključuje vremenska ograničenja za korišćenje društvenih mreža i uklanjanje telefona sa noćnog ormarića kako on ne bi bio posljednja stvar koju vidite prije spavanja.
- Prilagođavanje ekrana: Jedan od načina za smanjenje stimulacije je prebacivanje ekrana telefona na crno-bijeli režim rada.
- Digitalni zalazak sunca: Preporučuje se gašenje svih ekrana i prigušivanje svjetla sat vremena prije odlaska u krevet. Ova rutina daje tijelu dozvolu da počne sa procesom opuštanja, što vodi do jasnijih misli i boljeg raspoloženja sljedećeg jutra.
Slabiji imunitet
Dugotrajan stres suzbija rad imunog sistema, čineći nas podložnijim virusima i infekcijama. Često se dešava da se ljudi razbole upravo na početku godišnjeg odmora. To se dešava, jer je organizam dugo funkcionisao na adrenalinu, a onog trenutka kada napetost popusti, imuni sistem koji je bio pod velikim pritiskom „popušta“, što tijelo koristi kao priliku da kroz bolest započne proces iscjeljenja.
Šta preduzeti:
- Regulacija disanja: Dah je ugrađeni regulator stresa u našem tijelu. Lagano i duboko disanje – udah na nos u trajanju od četiri sekunde i izdah od šest sekundi – stimuliše živac vagus. To prebacuje tijelo iz stanja „bori se ili bježi“ u stanje odmora i oporavka. Ova vježba je potpuno besplatna i može se raditi bilo gdje: u saobraćaju, između sastanaka ili prije spavanja.
Ne ignorišite znakove
Ključno je potražiti stručno medicinsko mišljenje kada se pojave uporni mentalni ili fizički simptomi. Stres je često dijagnoza koja se postavlja tek kada se isključe svi drugi medicinski uzroci, jer mnoga stanja mogu oponašati njegove simptome.
Dobra vijest je da je ljudsko tijelo nevjerovatno prilagodljivo. Kada počnemo raditi u skladu sa svojim nervnim sistemom, a ne protiv njega, možemo popraviti veći dio fizičke štete koju stres uzrokuje.
Koliko često tokom radnog dana svjesno odvojite bar dva minuta samo za duboko disanje bez ikakvih digitalnih uređaja?
Autor: minimagazin.info