Krvni ugrušci: Evo kako da provjerite da li ste u rizičnoj grupi!

0

Krvni ugrušci nisu uvijek loši. Kada se porežete, vaše krvne ćelije bi trebalo da se skupljaju, a što sprečava curenje krvi i pomaže kod zarastanja rane. Međutim, ugrušci se ponekad stvaraju na mjestima na kojima ne bi trebalo, a ako se to desi na mjestima kroz koja krv mora da protiče, to može biti veoma problematično.

Postoji nekoliko vrsta ugrušaka koji mogu izazvati probleme. Ugrušci koji blokiraju dotok krvi do mozga uzrok su moždanog udara, a oni koji blokiraju dotok krvi do srca uzrokuju srčani udar. Ugrušak koji se formira u nozi naziva se duboka venska tromboza (DVT). Ova vrsta ugruška može se “odlomiti” od mjesta na kojem je nastala i doći do pluća. Ovo se naziva plućna embolija i možete biti veoma ozbiljno stanje, čak i fatalno.

Opasni krvni ugrušci prilično su česti. Dok svako može imati ugrušak na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme, neki ljudi mogu biti posebno ugroženi, uključujući i ove koji spadaju u jednu ili više sljedećih kategorija.

Gojazni ljudi


Ukoliko ste gojazni, tada ste i pod većim rizikom od krvih ugrušaka koji se formiraju u veni i putuju krvotokom (venska tromboembolija). A koliko ste daleko od zdrave tjelesne težine može imati uticaj na rizik od razvoja ugrušaka. Kod osoba koje imaju manji višak kilograma, postoji i manji rizik, ali kako postajete gojazniji tako se i ovaj rizik povećava.

Osim toga, što ste teži to vam se teže i kretati pa samim tim često sjedite, a dugotrajno sjedenje vas stavlja pod još jedan rizik od razvoja ugrušaka.

Pušači


Pušenje je štetno po vaše zdravlje na tako mnogo načina, a jedan od njih je i povećan rizik od razvoja ugrušaka. Najčešće se misli kako pušenje utiče samo na pluća, ali ono takođe utiče i na vaše krvne sudove.

Pušenje oštećuje oblogu vaših krvnih sudova i pravi veću vjerovatnoću od zgrušavanja krvi. Povezuje se sa srčanim oboljenjima i perifernom arterijskom bolešću i jedan je od najvećih pokretača srčanog i moždanog udara, kao i povećanog rizika od venske tromboembolije.

Trudnice


Čak iako ste pokretni i fizički aktivni, trudnoća može komplikovati proces zgrušavanja. Jedan od razloga je hormon, posebno estrogen, koji cirkuliše vašim krvotokom.

Drugi je rast ploda u materici. Kako beba postaje sve veća i veća, ona može gurati krvne sudove u stomaku i karlici te na taj način blokirati direktni protok krvi, a to može uzrokovati nastanak ugrušaka.

Korisnice estrogena


Korištenje kontracepcijskih pilula može vas staviti pod, tri do četiri puta, veći rizik od razvoja ugruška. Inače zdrave žene ponekad imaju simptome – natečena noga, kratak dah, bol u grudima – ali često tome ne pridaju prevelik značaj.

Međutim, ukoliko one koriste oralne kontraceptive ili su na zamjenskoj hormonskoj terapiji, navedeni simptomi su alarm da se odmah obrate doktoru i provjere da se ne radi o krvnim ugrušcima.

Osobe koje imaju infekcije ili upalna oboljenja


Ukoliko imate ozbiljno oboljenje ili infekciju, trebalo bi da znate da u ovakvim slučajevima može doći i do razvoja abnormalnih krvih ugrušaka. Određene vrste raka (kao što su rak mozga, jajnika, gušterače, debelog crijeva, želuca, bubrega i pluća) obično stavljaju pacijente pod povećan rizik od razvoja krvnih ugrušaka.

Sami ugrušci mogu se pojaviti i prije dijagnostikovanja raka, što može značiti i da su znak upozorenja kako nešto nije u redu. Druga oboljenja koja vas stavljaju pod povećani rizik od razvoja ugrušaka su dijabetes, HIV i inflamatorna oboljenja crijeva, kao što su Kronova bolest ili kolitis.

Osobe koje sjede duže vrijeme


Postoje mnogobrojni razlozi zbog kojih vam je pomijeranje više sati onemogućeno. Bolnica je jedan od njih. Istraživanja pokazuju da se skoro pola slučajeva razvoja urgušaka dešava kod pacijenata koji su na bolničkom ležanju ili koji su nedavno bili u bolnici. Pored toga, na ovo ne utiče samo ležanje u bolničkom krevetu već i drugi faktori, a kao što su traume koje je tijelo preživjelo. Ovo je period kada se rizik od razvoja ugruška dramatično povećava.

Sjedenje u automobilu, autobusu ili avionu, četiri sata ili više, druga je situacija koja može povećati rizik od nastanka ugruška, posebno ako ne pijete dovoljne količine vode. Zapravo, svaka aktivnost zbog koje se ne krećete par sati povećava rizik.

Potomci osoba koje imaju problema sa zgrušavanjem krvi


Ukoliko znate da su drugi članovi vaše porodice imali problema sa krvnim ugrušcima, prvi korak je da što više saznate o tome. Ukoliko uzroci za njihovo nastajanje nisu bili povrede ili oboljenja, postoji vjerovatnoća da je uzrok genetski.

Određeni nasljedni poremećaji dovode do zgrušavanja krvi i stvaranja krvnih ugrušaka, a možda ćete morati da uradite određene analize kako biste saznali da li ste naslijedili neki od njih.

Osobe koje su imale ugruške ranije


Jeste li ih imali ranije? Postoji vjerovatnoća da ćete ih imati opet. Trećina ljudi koja je imala duboku vensku trombozu/plućnu emboliju najčešće će imati još jednu u roku od deset godina. Često, to se dešava iz razloga što se ugrušci formiraju oko venskih zalistaka, a što ih može oštetiti.

U nekim slučajevima, to može dovesti do stvaranja višestrukih ugrušaka tokom vremena. Sve češće se javljaju slučajevi gdje je ovo postalo hronično oboljenje, a ne samo akutna epizoda.

Autor: minimagazin.info

Nastavi na minimagazin.info