8 činjenica o raku štitne žlijezde koje svaka žena treba da zna

0

Ova mala žlijezda, koja je smještena u predjelu vašeg vrata, ima oblik leptira i obično je široka između četiri i šest centimetara. Ono što je karakteristično za nju jeste da ima ogroman uticaj na cijelo tijelo. Štitna žlijezda proizvodi hormone koji regulišu metabolizam, rad srca, raspoloženje, tjelesnu temperaturu te je odgovorna i za druge važne procese.

Preko devedeset miliona ljudi širom svijeta ima poremećaj rada štitne žlijezde, a istraživanja pokazuju da oko sto i osamdeset hiljada ljudi godišnje oboli od raka štitne žlijezde. Evo šta trebate znati o ovom oboljenju.

Dva od tri slučaja su kod osoba mlađih od 55 godina

Većina pacijenata sa rakom štitne žlijezde mlađa je od 55 godina, a ovaj rak javlja se  i kod djece i tinejdžera (oko 2% pacijenata). Istraživanja pokazuju da je ovo najčešći oblik raka kod žena starosti od 15 do 29 godina, dok je drugi najčešći oblik (poslije raka dojke) kod žena starosti od 30 do 39 godina.

 

Žene su pod većim rizikom

Žene čine 75% od ukopnog broja slučajeva raka štitne žlijezde, a stručnjaci nisu sigurni zbog čega je to tako. Postoji korelacija između povećanog rizika od raka štitne žlijezde kod žena uzrasta od puberteta do menopauze, ali ne postoje uvjerljivi rezultati koji bi potkrijepili tvrdnje da to ima bilo kakve veze sa hormonima. Određena istraživanja sugerišu da je estrogen faktor rasta i benignih i malignih ćelija štitne žlijezde, mada je potrebno sprovesti dodatna istraživanja kako bi ova tvrdnja bila i naučno dokazana.

 

Simptomi mogu biti podmukli

Većina pacijenata nema simptome, ali može osjećati nelagodu u vrati ili napipati čvorić. Pacijenti sa medularnim rakom mogu imati neobjašnjiv proljev. Jedan od simptoma mogu biti i konstantne poteškoće sa gutanjem.

 

Postoji više od jednog tipa raka štitne žlijezde

Oko 80% slučajeva raka štitne žlijezde su papilarni – najčešći i najmanje agresivan oblik. Rastu veoma sporo i obično se razvijaju samo u jednom režnju štitne žlijezde. Iako se mogu proširiti na limfne čvorove u vratu, obično se uspješno liječe i rijetko su fatalni. Sledeći najčešći tip je folikularni rak, a najčešće se javlja kod ljudi koji ne unose dovoljne količine joda putem ishrane. Obično se ne širi na limfne čvorove, ali može se raširiti na druge dijelove tijela (najčešće pluća i kosti). Medularni tip raka raste u ćelijama koje proizvode kalcitonin, hormon koji je uključen u metabolizam kalcijuma. Ukoliko se otkrije rano (prije širenja na druge dijelove tijela), lako se liječi i drži pod kontrolom.

 

Rjeđi i agresivniji tipovi raka štitne žlijezde

Anaplastični karcinom čini 2% od svih slučajeva raka štitne žlijezde. Smatra se da se ponekad može razviti iz postojećeg papilarnog ili folikularnog tipa raka. Ovaj tip obično se brzo širi u vrat i druge dijelove tijela te se prilično teško liječi. Limfom štitne žlijezde takođe je rijedak tip raka štitne žlijezde koji počinje da se razvija u ćelijama imunološkog sistema štitne žlijezde i raste veoma brzo. Obično se razvija kod starijih osoba.

 

Može se dijagnostikovati pomoću ultrazvuka

Prije samo tridesetak godina ultrazvuk štitne žlijezde bio je u samom “povoju”, dok se sada (u većini slučajeva) preporučuje kod ispitivanja svih vrsta oteklina na vratu. On se najčešće obavlja kako bi se utvrdila masa štitne žlijezde. Osim toga, ultrazvuk može igrati ulogu u određivanju gdje i kako se obavlja biopsija nakon lokalizovanja čvorića u štitnoj žlijezdi.

 

Oblici liječenja

Operacija je glavni oblik liječenja kod gotovo svih slučajeva raka štitne žlijezde, izuzev kod određenih anaplastičnih tipova raka. Faktori rizka kod operacije štitne žlijezde uključuju slučajna oštećenja nerava koji su povezani sa glasnim žicama što može izazvati paralizu glasnih žica, promuklost, tih glas ili otežano disanje.

 

Tireoidektomija dovodi do doživotnog korištenja lijekova

Nakon potpune tireoidektomije (potpuno uklanjanje štitne žlijezde) prepisuje se uzimanje lijekova kako bi se “zamijenili” hormoni štitne žlijezde bez kojih normalan metabolizam nije moguć. Isto tako, hormonska terapija zaustavlja i rast preostalih ćelija raka smanjenjem nivoa tireostimulišućeg hormona (TSH).

Autor: minimagazin.info

Nastavi na minimagazin.info