Krema koja je nekada bila dovoljna da koža ujutro izgleda meko i njegovano s vremenom možda više ne daje isti rezultat. Ten može postati neujednačen, suvlji i manje blistav, dok se puder zadržava na mjestima koja ranije nisu bila problematična.
Takve promjene obično se pripisuju godinama i gubitku kolagena. Međutim, uzrok ponekad nije samo u tome šta se nanosi na kožu već i u onome što ostaje na njenoj površini.
Eksfolijacija, odnosno uklanjanje odumrlih ćelija, jedan je od koraka koji se u njezi zrele kože često preskače. Kada je blaga i pravilno prilagođena stanju kože, može pomoći da lice djeluje zaglađenije, ujednačenije i njegovanije.
Zašto koža s godinama gubi blistavost
Koža se neprestano obnavlja, ali taj proces s godinama postaje sporiji. Odumrle ćelije zbog toga se mogu duže zadržavati na površini, stvarajući hrapav sloj zbog kojeg ten izgleda umorno i suvo.
Na takvoj površini ni hidratantni proizvodi ne raspoređuju se uvijek ravnomjerno. Puder može naglasiti suve dijelove, a koža postaje grublja na dodir. Nakupljene ćelije mogu doprinijeti i začepljenju pora te neujednačenoj teksturi.
Istovremeno se postepeno smanjuje količina kolagena i elastina, zbog čega fine linije postaju primjetnije. Eksfolijacija ne može zaustaviti te promjene niti zamijeniti zaštitu od sunca i dobru hidrataciju, ali može poboljšati izgled površinskog sloja kože.
Grubi piling nije najbolji izbor
Kada koža postane suvlja i osjetljivija, snažno trljanje grubim česticama može izazvati crvenilo, peckanje i dodatno isušivanje. Problem nije samo u sastavu pilinga već i u pritisku kojim se proizvod nanosi.
Zreloj koži češće odgovaraju blagi hemijski eksfolijanti koji pomažu da se površinske ćelije postepeno odvoje, bez intenzivnog trljanja. To ne znači da je svaki proizvod s kiselinama automatski nježan. Važni su koncentracija, učestalost korištenja i ostatak rutine.
Nepravilna eksfolijacija može oštetiti kožu, pojačati suvoću i izazvati iritaciju. Poseban oprez potreban je kada se već koriste retinol, benzoil-peroksid ili proizvodi koji izazivaju ljuštenje.
Koje sastojke vrijedi potražiti
Mliječna kiselina pripada AHA kiselinama (alfa-hidroksi kiseline) i često se koristi u proizvodima namijenjenim suvoj i neujednačenoj koži. Pomaže uklanjanju odumrlih ćelija, a obično se smatra blažom opcijom od nekih snažnijih kiselina.
Bademova kiselina takođe djeluje na površini kože, ali zbog krupnije molekularne strukture prodire sporije. Zbog toga se često nalazi u proizvodima namijenjenim postepenom uvođenju eksfolijacije.
Glikolna kiselina može biti djelotvorna kod neujednačene teksture i pigmentacijskih promjena, ali kod osjetljive i veoma suve kože može izazvati peckanje. Salicilna kiselina više odgovara koži sklonoj masnoći, začepljenim porama i nepravilnostima.
Kod zrele kože prednost imaju formule koje, osim eksfolijanta, sadrže hidratantne i umirujuće sastojke. Hijaluronska kiselina, glicerin, ceramidi, skvalan i niacinamid mogu pomoći da koža zadrži vlagu i da zaštitni sloj ne bude nepotrebno opterećen.
Serum, tonik ili blagi piling
Eksfolijanti dolaze u različitim oblicima, ali veći broj proizvoda ne znači i bolji rezultat.
Serumi i tečni preparati omogućavaju ravnomjerno nanošenje i lako se uklapaju u večernju rutinu. Jastučići natopljeni kiselinama praktični su, ali njima ne bi trebalo snažno prelaziti preko kože, jer trenje može dodatno pojačati djelovanje proizvoda.
Tonici s kiselinama ne moraju se koristiti svakodnevno. Kod suve ili osjetljive kože svakodnevno nanošenje može biti previše, naročito ako rutina već uključuje retinol ili vitamin C u snažnijoj formuli.
Fizički piling može ostati dio njege, ali čestice moraju biti veoma sitne, a pokreti nježni. Proizvodi s krupnim i oštrim česticama nisu dobar izbor za osjetljivu ili nadraženu kožu.
Eksfolijaciju treba uvoditi postepeno
Ne postoji učestalost koja odgovara svima. Na početku je dovoljno izabrati jedan blagi proizvod i koristiti ga u skladu s uputstvom proizvođača, bez istovremenog uvođenja nekoliko novih aktivnih sastojaka.
Nakon eksfolijacije potrebno je nanijeti hidratantnu kremu. Ukoliko se pojave jače crvenilo, peckanje koje ne prestaje, bolna zategnutost ili izraženo ljuštenje, proizvod treba privremeno izostaviti.
Kiseline iz grupe AHA mogu povećati osjetljivost kože na sunce. Zbog toga su svakodnevna zaštita širokog spektra, odjeća koja štiti kožu i izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu posebno važni tokom korištenja ovih proizvoda.
Kada eksfolijaciju treba preskočiti
Eksfolijanti se ne nanose na kožu koja je izgorjela na suncu, oštećena, izrazito nadražena ili prekrivena otvorenim ranicama. Dodatni oprez potreban je kod rozaceje, ekcema i drugih stanja praćenih osjetljivošću.
U tim slučajevima kiseline, uključujući mliječnu i glikolnu, mogu pogoršati crvenilo i peckanje. Prije uvođenja takvog proizvoda sigurnije je potražiti savjet dermatologa.
Dosljednost je važnija od snažnog proizvoda
Cilj eksfolijacije nije da koža počne vidljivo da se ljušti. Mnogo bolji znak da rutina odgovara jeste postepeno zaglađivanje površine, manje suhih dijelova i ravnomjernije nanošenje proizvoda za njegu i šminke.
Blagi eksfolijant, dobra hidratantna krema i svakodnevna zaštita od sunca mogu biti korisniji od povremenih agresivnih tretmana. Nakon pedesete koži nije potrebno snažnije trljanje već pažljivije odabrani proizvodi i dovoljno vremena da pokažu rezultat.
Autor: minimagazin.info