Kada uđete u neku od prostorija vašeg doma, obratite pažnju na to kako se osjećate. Da li vas vaše okruženje inspiriše? Ili imate osjećaj ravnodušnosti i anksioznosti? Ako je ovo drugo slučaj, onda je i vrijeme da razmislite o dekoru vašeg doma. Iznenađujuće, psiholozi tvrde da sljedeće stvari mogu uticati na vaše svakodnevne emocije.
Pokloni i stvari koje ste naslijedili
Vaša baka je imala dobre namjere kada vam je “proslijedila” tu kolekciju figurica, ali to ne znači da bi vi trebalo da ih zadržite. Često se držimo poklona i stvari koje smo naslijedili čak i kada nam se one ne dopadaju. Najčešće, jer osjećamo krivicu da ih se riješimo. One nas mogu emotivno opterećivati i uzrokovati fizički nered.
Zadržavamo stvari koje se ne poklapaju sa našim stilom te tako stvaramo manjak prostora za stvari u kojima bismo istinski uživali i koje bi nam donosile radost.
Dječije stvari
To nije samo nekoliko igračaka na podu – to je prava dnevna plima igračaka, odjeće, raznih dodataka pa čak i umjetničkih djela. Nered koji djeca mogu napraviti često roditelje čini anksioznima, jer ga je dosta teško pospremiti i naći prostor gdje bi se određene stvari držale, a samim tim se povećava osjećaj kao da nemate kontrolu – osjećaj koji mnogi roditelji imaju kada stvari ne idu kao po loju.
Knjige koje više ne volite
Knjige mogu inspirisati tako snažne emocije, jer su vam one bili portali u nove svjetove te su vam dale nove živote i proširile svijet mašte. Obično težimo da zadržimo one koje su bile uz nas u teškim životnim trenucima.
Međutim, imajte na umu da knjiga može izazvati i negativne emocije, pogotovo ako je riječ o hrpama knjiga koje više nemate gdje skladištiti.
TV
Ako imate naviku da TV upalite čim dođete kući, poslušajte ovo: višak bespotrebne buke uzrokuje prekomjerni stres (i onemogućuje vam da lakše završite svakodnevne obaveze) pa bi bilo i više nego mudro da TV ignorišete bar sat vremena nakon što uđete u kuću.
Uspomene iz djetinjstva
Ponekad se može biti prilično teško rastati od omiljene lutke ili neke druge drangulije iz djetinjstva, jer je potrebno se suočiti da činjenicom da to neko bivše “blago” više ne posjeduje magiju koju je imalo i da ste se promijenili.
Veoma često, to shvatanje vas tjera da se uhvatite ukoštac sa drugom činjenicom, a to je šta vam je sada izvor sreće. To, sigurno, više nije omiljena lutka i krajnje je vrijeme da prihvatite činjenicu da ste odrasli.
Ogledala
Ove dekorativne, reflektujuće površine možda nisu i najbolji izbor kućnog dekora. Naime, istraživanja pokazuju da stalno gledanje u ogledalu može izazvati stres.
Ne, niko ne sugeriše da maskaru nanosite “naslijepo” ili da uvijate kosu, a da ne gledate u ogledalo, već da upotrebu ogledala ograničite na kupatilo kako biste smanjili nivo stresa u svom životu.
Nepospremljen krevet
Preskakanje ove obaveze ima iznenađujuće negativan uticaj na vaš život. Vidite, organizacija je ključna za rukovanje sa svakodnevnim iskušenjima (i izazivačima stresa) pa je spremanje spavaće sobe, nakon što ustanete, od ključnog značaja.
I pošto vam spremanje kreveta svakog jutra može pomoći da postanete opušteniji i da bolje spavate, može vam pomoći i da se lakše nosite i izborite sa anksioznošću i stresom.
Nekorištene potrepštine za hobi
Ostavljene ili neiskorištene potrepštine i materijali za hobi oblik su aspiracijskog nereda. Mnogo je lakše skupiti materijale za hobi nego izdvojiti vrijeme i trud da ga upražnjavate. A imate osjećaj da, sve dok imate pletiva u korpi, znate da pletete pa čak iako igle niste dotaknuli mjesecima (možda čak i godinama).
Ta zaliha odražava posebno snažan ciklus krivice i anksioznosti, jer je to nešto na šta ste potrošili novac, a pomenuti materijal niste koristili.
Teške zavjese
Debele i teške zavjese omotavaju vaš dnevni boravak u tamu i gotovo odmah privlače svu prašinu u vašem domu. Uopšteno, što su namještaj i zavjese teži to je i teža atmosfera u vašem domu.
Postoje određeni periodi vremena kada prostorija zahtijeva teže zavjese, ali ove “ukrase” za prozore birajte pažljivo i imajte na umu: što su oni lakši i prozračniji to ćete se i vi više tako osjećati.
Pogrešna boja
Boja ima dokazani psihološki efekat na raspoloženje. Poznato vam je da su crvena, narandžasta i vatrene nijanse veoma podsticajne i aktivne boje, plava i zelena su opuštajuće, a bež i siva su neutralne. Međutim, bitno je da birate boje koje volite, a ne one koje su trendi.
Primjera radi, ukoliko vas za bijelu (ili neku drugu boju) vežu negativne emocije, sigurno ne želite da je gledate svakodnevno u svom domu.
Polomljene stvari
Svaki put kada otvorite viseći element u kojem držite šolje i čaše, ona je tu: (primjera radi) vaša polomljena, starinska šolja za čaj. Možda ste već pokušali da je sastavite, više je i ne koristite, ali i dalje oklijevate da je bacite.
Psiholozi smatraju da je ovdje riječ o osjećaju nedostatka i neimaštine. Bojite se da nećete imati dovoljno i to je mentalitet siromaštva. A, ustvari, radi se o osjećaju kako niste dovoljno vrijedni. Ovo je i strah od puštanja stvari. Međutim, njegovanje mentaliteta siromaštva samo privlači neimaštinu, a okruživanje polomljenim stvarima kreira i sličnu energiju u vašem unutrašnjem i spoljašnjem životu.
Hrpa starih papira
Ima li išta stresnije, pogotovo ako su papiri u raznim dijelovima vašeg doma? Hrpe papira, bez obzira da li je riječ o starim računima (koje, u današnje vrijeme nema potrebe da čuvate – uslikajte ih i skladištite na jednom od mnogobrojnih cloud servisa!) ili čestitkama, mogu dovesti do anskioznosti i stresa. Dakle, bilo bi zaista mudro da pokušate da ih se riješite čim prije.
Kada tražiti pomoć?
Ako imate problema da se razdvojite od određenih predmeta u vašem domu, stručna pomoć po ovom pitanju je dostupna. Ponekad, kada osoba nije u stanju da se riješi nereda, zapravo se radi o patološkom skupljanju stvari, obliku opsesivno-kompulsivnog poremećaja. Ovo je posebno slučaj ako imate zbirke različitih stvari, a koje stvarno nemaju smisla, kao što su novine, karmini, stvari koje vas ne zanimaju pojedinačno.
Ako vas razdvajanje sa vašim zbirkama stvari čini anksioznima i narušava vaš životni prostor, to može zahtijevati terapeutsku intervenciju koja vam može pomoći da se nosite sa opsesivno-kompulsivnim poremećajem, a samim tim i sa patološkim skupljanjem stvari.
Autor: minimagazin.info