4 stvari koje trebate znati o holesterolu

0

O njemu svi pričaju, ali veoma mali broj zaista zna šta je holesterol i kakav uticaj on ima na zdravlje. Ukoliko želite da bolje razumijete zbog čega se toliko o njemu priča, evo šta trebate znati.

  • Holesterol se može naći samo u namirnicama životinjskog porijekla. Postoje dvije vrste: prehrambeni holesterol i holesterol u krvi. Prehrambeni holesterol se može naći samo u namirnicama i to onim koje su životinjskog porijekla, jer životinje prirodno proizvode ovu supstancu. Dakle, kada konumirate namirnice životinjskog porijekla (jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, morski plodovi) vi unosite holesterol koji su proizvele životinje. Namirnice biljnog porijekla ne sadrže holesterol pa ako, primjera radi, na tegli džema vidite natpis: “Bez holesterola”, znajte da on nije uklonjen – on se tamo, jednostavno, nikada nije ni nalazio.
  • Holesterol je od suštinskog značaja za vaše zdravlje. Čak iako ne konzumirate namirnice životinjskog porijekla, vi i dalje u svom organizmu imate holesterol. To je zbog toga što ga vaša jetra proizvodi, a on je neophodan za nekoliko ključnih funkcija, uključujući proizvodnju hormona, vitamina D i supstanci koje vam pomažu da probavljate hranu. Iako je on od vitalnog značaja, ne smatra se bitnom hranjivom materijom odnosno nečim što morate dobiti iz hrane, kao što su primjera radi vitamin C i kalijum. To je zbog toga što vaš organizam proizvodi količine koje su vam potrebne.

  • Postoje “dobre” i “loše” vrste holesterola u krvi. Sigurno ste čuli da postoje dvije vrste holesterola – dobri (HDL) i loši (LDL) holesterol. HDL i LDL su, zapravo, nosioci holesterola koji se nazivaju lipoproteinima. HDL je dobar, jer nosi holesterol od arterija ka jetri, odakle se on može eliminisati iz vašeg organizma. LDL ima suprotan efekat. Previše LDL-a može uticati na stvaranje plaka koji začeplja i sužava arterije te stvara upale. Ovaj slijed događaja može dovesti do naglog pucanja usljed čega dolazi do slanja ugruška u krvotok uzrokujući srčani i/ili moždani udar.
  • Prehrambeni holesterol ne utiče na nivo holesterola u krvi u onolikoj mjeri koliko se to ranije smatralo. Ranije se mislilo da konzumiranje namirnica koje sadrže holesterol povećavaju nivo holesterola koji vaše tijelo prirodno proizvodi čime se povećava njegova količina u krvi. Vjerovalo se da je to rizično zbog toga što bi prevelike količine holesterola u krvi mogle povećati rizik od srčanih oboljenja. Dugi niz godina se preporučivalo da dnevni unos holesterola ne bi smio biti veći od 300 mg. U stvarnosti, jedno žumance sadrži oko 185 mg holesterola, 60 grama nemasne junetine ili govedine sadrži oko 60 mg, a jedna kašika putera oko 30 mg holesterola. Najnovija istraživanja to pobijaju, jer su dokazala da ne postoji značajna veza između konzumiranja prehrambenog holesterola i holesterola u krvi.

Skoro svi mediji koji su prenijeli ovu poslednju vijest spomenuli su da više ne postoji granica za unos holesterola, ali to ne znači da je sada zdravo da unosite pljeskavice ili pizze sa kobasicama. Istraživači su i dalje zabrinuti oko povezanosti holesterola u krvi i zasićenih masti iz hrane, kao onih koje se mogu naći u siru.

Vjerovatno ste imali priliku da čujete za nova istraživanja koja tvrde da niži unos zasićenih masti nije povezan sa manjim rizikom od srčanih oboljenja. To je tačno, ali to nije cijela priča, jer rizik leži u onome čime mijenjate namirnice koje sadrže zasićene masti. Kada smanjuju unos zasićenih masti, ljudi ih obično “nadopunjuju” ugljenim hidratima te na taj način smanjuju zaštitni nivo HDL holesterola i povećavaju nivo triglicerida – kombinacija koja zapravo može povećati rizik od srčanih oboljenja.

Brojna istraživanja su pokazala da zamjena namirnica, kao što su puter i sir, mastima biljnog porijekla, kao što su maslinovo ulje i avokado, može pomoći u smanjenju rizika od srčanih oboljenja.

Suština: svi bismo trebali unositi manje šećera i prerađenih namirnica, a više namirnica biljnog porijekla, kao što su povrće, voće i integralne žitarice. Dakle, ako unosite holesterol iz (primjera radi) jaja, onda istovremeno unosite i hranjive materije biljnog porijekla, kao što je povrće. To je dobra i zdrava ishrana.

Autor: minimagazin.info

Nastavi na minimagazin.info