Od šaputavog trača u pauzi do izbjegavanja kontakta korištenjem elektronske pošte, današnje radno okruženje nudi bezbroj mogućnosti za pasivno-agresivno ponašanje. Pasivna agresija je namjeran i zamaskiran način izražavanja skrivenog bijesa. Pasivno-agresivni uposlenici koriste razne vrste ponašanja da se “osvete” drugima, a da njihove kolege nikada i ne postanu svjesne njihove ljutnje.
Odbijanje da se neko prilagodi radnoj kulturi u kombinaciji sa neprijateljskim načinom saradnje između zaposlenih čini kancelarijsku atmosferu neprijatnom u najboljem slučaju, a u najgorem slučaju dolazi do potpunog sabotiranja produktivnosti.
Pasivno-agresivni uposlenik krišom remeti poslovni moral i korporativnu produktivnost tako što hronično:
- Izbjegava odgovornost oko izvršenih zadataka
- Radi manje kada se od njega traži da radi više
- Propušta rokove
- Zadržava važne informacije
- Ide preko šefa ne bi li ga predstavio kao nesposobnog ili nekompetentnog
- Ostavlja poruke ili komunicira putem elektronske pošte kako bi izbjegao suočavanje licem u lice
- Ignoriše poruke koje su mu poslali drugi
- Žali se na kancelarijsku politiku i procedure
- Kasni
- Produžuje pauzu
- Nepotrebno koristi bolovanje
- “Zaboravlja” ili “zatura” važne dokumente
- Protivi se prijedlozima za poboljšanja ili promjene
- Odugovlači
- Proziva kolege na javnim mjestima, posebno tokom sastanka ili održavanja važnih prezentacija.
Autor: minimagazin.info
