3 stvari koje roditelj nikada ne treba reći djetetu

0

Svi smo se našli u takvoj situaciji: mališan se neprestano žali ili tinejdžer ne prestaje da se svađa kada smo mu već rekli “Ne”. Povrh svega, vi ste prilično umorni, imate kratak rok da završite određene obaveze ili ste uznemireni zbog neprijatnog razgovora koji ste imali sa rođacima ili prijateljima.

Iako može biti nevjerovatno teško da pažljivo izaberete riječi u ovakvim, “zagrijanim”, situacijama, vaše riječi imaju značajan uticaj na vašu djecu, naročito kada se redovno ponavljaju. Ukoliko su te riječi veoma oštre ili upućuju na prebacivanje osjećaja krivice, vaš odnos sa djecom mogao bi početi da se narušava i da pati. Sledeće tri stvari, bez obzira na situaciju, nikada ne biste trebali reći djetetu.

“Izluđuješ me”


Ova fraza, kao i druge slične njoj, koristi krivicu kako bi motivisala dijete da promijeni ponašanje. Da, možda i možete osjetiti da vas dijete izluđuje svojim postupcima i ponašanjem u datom trenutku, ali mu to ne morate reći.

Zapravo, izražavanje vaših osjećanja na takav način vjerovatno će samo dodatno pogoršati situaciju i, tokom vremena, negativno uticati na vaš odnos sa djetetom. Još gore, u većini slučajeva dijete se osjeća krivim i odgovornim za izazivanje takvih osjećanja što je “recept” za nizak nivo samopoštovanja i anksioznost.

“Šta s tobom nije u redu?”


Ova fraza i druge njoj slične koristi sram kako bi motivisala dijete da promijeni ponašanje. Kao i kod već pomenute fraze koja izaziva osjećaj krivice, ova fraza koja izaziva osjećaj srama okvir je situacije u kojoj je krivica svaljena na dijete i nepriznavanje da su sve situacije složen proizvod mnogih različitih faktora uključujući vašu vlastitu percepciju, raspoloženje, prethodna iskustva i očekivanja.

Štaviše, ova fraza govori djetetu da ono ima mane i usredotočuje njegovu pažnju na ono šta nije u redu sa njim kao osobom umjesto na ono što može uraditi u budućnosti kako bi se stvorio pozitivniji ishod. Opet, ovo je “recept” za oslabljeno samopouzdanje i blagostanje.

“Bolje bi ti bilo da _____, inače…”


Ova fraza i druge njoj slične koristi strah da motiviše promjene. Ona se oslanja na agresiju i zastrašivanje. Ono što je najproblematičnije kod ove strategije jeste što ona uči dijete, preko modelovanja ponašanja, da dobije ono što želi kroz agresiju i zastrašivanje. Štaviše, tokom vremena ova fraza će, najvjerovatnije, narušiti povjerenje i poštovanje u vašem odnosu sa djetetom.

Ono što ove tri problematične fraze imaju zajedničko je sledeće: one fokusiraju pažnju na dijete u cjelini, umjesto na njegovo ponašanje. U skoro svakoj situaciji, problem je ono što je dijete reklo ili uradilo – upravo na to treba usmjeriti pažnju. Korištenje srama, krivice ili straha na kraju se vraća poput bumeranga, jer se pomenute strategije ne fokusiraju na stvarni problem (ponašanje) već umjesto toga impliciraju da je dijete problem.

Dijete možete naučiti da je ponašanje stvar izbora i isticati da ono može donositi bolje odluke i praviti mudrije izbore. Donošenje pogrešne odluke ili izbora ne znači da je dijete loša osoba već samo da je napravilo grešku i da mu treba više prakse i “treniranja” kako bi sledeći put bilo bolje.

Autor: minimagazin.info

Nastavi na minimagazin.info