Kratki zimski dani mogu izazvati melanholiju tipičnu za ovo doba godine, a kod nekih žena to stanje može prerasti u sezonski afektivni poremećaj ili sezonsku depresiju. Iako veliki broj žena zna da se ne osjeća baš najbolje tokom zimskih mjeseci, istraživanja pokazuju da mnogo veći broj njih nije svjesno da pate od specifičnog oblika depresije koji počinje u kasnu jesen, dostiže vrhunac tokom januara i februara te počinje da nestaje početkom proljeća.
Neki stručnjaci vjeruju da povećan broj oblačnih i tamnih dana narušava proizvodnju moždanih hemikalija koje utiču na raspoloženje, kao što su serotonin i melatonin, dok drugi tvrde da smanjena sunčeva svjetlost uzrokuje nedostatak vitamina D u organizmu, usljed čega dolazi do razvoja depresivnih osjećanja.
Simptomi sezonskog afektivnog poremećaja uključuju anksioznost, depresiju, nedostatak energije, društveno povlačenje, gubitak interesovanja za uobičajene aktivnosti, povećanje tjelesne težine i promjene u apetitu. Ipak, nije sve tako crno. Ukoliko ste primijetili neki od simptoma, bitno je da znate da se sa sezonskom depresijom možete izboriti prirodnim putem. Evo i kako.
Vježbanje
Redovno vježbanje može ublažiti stres i anksioznost; njegovi efekti mogu trajati duže od lijekova protiv pomenutih tegoba. Ovo se dešava iz razloga što vježbanje pojačava dejstvo endorfina u tijelu, hemikalije koja cirkuliše organizmom i koja poboljšava imunitet, smanjuje percepciju bola i poboljšava raspoloženje.
Neuroprenosnik noradrenalin se, takođe, stimuliše tokom vježbanja što može pomoći u poboljšanju raspoloženja i ublažavanju simptoma depresije.
Vitamin D
Najlakši način unošenja D vitamina u organizam je putem sunčeve svjetlosti – kožu treba izložiti direktnoj sunčevoj svjetlosti. Međutim, tokom zimskih mjeseci ovaj prirodni način unošenja D vitamina najčešće je onemogućen.
Nedostatak ovog vitamina povezuje se sa povećanom stopom depresije pa bi bilo mudro da uzimate suplemente. Za većinu žena preporučena dnevna doza iznosi 600 IJ, što je nemoguće unijeti samo putem hrane. Najbolji prehrambeni izvori pomenutog vitamina su masne vrste ribe, kao što su haringa i losos.
Napomena: Prije početka unošenja suplemenata, obavezno se posavjetujte sa doktorom ili farmaceutom.
Povećajte unos omega-3 masnih kiselina
Ove zdrave masti mogu ublažiti simptome depresije i pomoći u održavanju zdravog nivoa moždanih hemikalija serotonina i dopamina.
Masne vrste ribe, kao što su skuša, haringa, losos i inćuni najbolji su izvori omega-3 masnih kiselina. Najbolji biljni izvori, koje svakako ne treba zanemariti, su sjemenke lana i orasi.
Pažljivo birajte grickalice
Jedan od simptoma sezonskog afektivnog poremećaja je i povećana želja za ugljenim hidratima, što može biti posljedica smanjene aktivnosti serotonina u mozgu. U nastojanju da poveća nizak nivo serotonina, organizam žudi za namirnicama koje ga najbrže podižu.
Izbor pravih ugljenih hidrata veoma je bitan. Obrađeni ili zaslađeni ugljeni hidrati brzo će povećati nivo šećera u krvi i izazvati skok insulina. Kada se šećer metaboliše doći će do naglog pada šećera u krvi, što može izazvati zamor i razdražljivost.
Birajte voće i povrće jarkih boja kako biste želju za ugljenim hidratima držali pod kontrolom te se pobrinite da tokom svakog obroka unosite i proteine.
Autor: minimagazin.info
